Martinus, Darwin i Inteligentni dizajn
25. Poglavlje
Cilj evolucije – Nova teorija evolucije
Ole Therkelsen, Copenhagen, Denmark.
25.1 Mogu li inteligentni dizajn ili darvinizam prihvatiti evoluciju koja je usmjerena ka nekom cilju ?
Niti teorija inteligentnog dizajna niti darvinizam ne prihvaćaju evoluciju koja je svrhovita i usmjerena ka cilju savršenog i sveljubećeg stanja. Inteligentni dizajn jednostavno poriće bilo kakvu evoluciju jer smatra da su različite vrste bile stvorene u dovršenom i nepromjenjivom obliku.
U prirodnoj znanosti evolucija je samo izraz promjene. Ona je besmislena i njen smjer je nepredvidljiv jer njome upravljaju slučajni događaji. Znanstvenici smatraju da je to duboko religiozno prihvatiti svrhovitu, smislenu i evoluciju koja je usmjerena ka nekom cilju. Međutim, za Martinusa, evolucija koja je usmjerena ka nekom cilju je neizbježna i neophodna posljedica kozmičkih principa i vječnih zakona prirode.
25.2 Da li je postupna evolucija u skladu sa inteligentnim dizajnom u prirodi ?
U svojoj kozmologiji Martinus je pružio sveobuhvatno objašnjenje koje pomiruje darvinizam i inteligentni dizajn u zajedničkoj formuli : Evolucija je dizajnirana !
Božansko stvaranje odvija se pomoću evolucije. Sva evolucija je stvaranje. Svako stvaranje je evolucija.
Neobično je da rasprava između biologa i teologa traje već 150 godina, no meni se čini da su obje strane u pravu ! Iako su obje strane shvatile samo dio istine, jer jedna strana ističe samo jedan aspekt, naime postupnu evoluciju, dok druga ističe drugi aspekt, naime ulogu koju ima svijest u stvaranju složenih organizama u prirodi.
Meni se čini da je Martinus u svojoj vječnoj slici svijeta stvorio tako sveobuhvatnu i potpunu teoriju o stvaranju složenih organizama u prirodi da i darvinizam i teorija inteligentnog dizajna izgledaju kao njen dio, od kojih svaki izražava samo dio istine. Martinus tvrdi da sva evolucija i stvaranje imaju ljubeći smisao i svrhu. Pored toga, on nam kaže da se evolucija nužno i neizbježno mora kretati ka savršenstvu zahvaljujući vječnom božanskom stvaralačkom principu.
25.3 Kratko objašnjenje Martinusovog simbola «Impulsi stvaralačkog principa»
Ovaj simbol je ukratko objašnjen kao Simbol br. 1 u VSS 1 pod nazivom «Duh Božji koji lebdi nad vodama». Međutim, Martinus je također opisao impulse globalnog stvaralačkog principa u vezi sa sadašnjom evolucijom na Zemlji u LB 1, gdje je simbol objašnjen u 66 pasusu pod naslovom «Impulsi stvaralačkog principa».
Martinus govori o sveobuhvatnoj prirodi Božanskog stvaralačkog principa koja se proteže ne samo na stvaranje stanica, organa, životinja i ljudi, već i na stvaranje savršenih planeta sa savršenim čovječanstvom. Stari impuls svijeta koji je stimulirao humane svjetske religije kao vezu u tom makrokozmičkom stvaranju već je prešao preko Zemlje, i sada je novi impuls svijeta na putu. U naše vrijeme na Zemlju dolazi potpuno novo nadahnuće i svijet ideja zahvaljujući novom impulsu svijeta koji predstavlja izraz makrokozmičke stvaralačke snage.
Simbol pokazuje da se svijest nalazi iza svih stvaralačkih procesa u prirodi i svemiru. Zračeći centar u gornjem dijelu od kojeg proizlaze zrake svjetlosti simbolizira Boga ili stvaralačko «Nešto» u svemiru. U gornjem dijelu simbola stvaralački princip je prikazan kao svjetlosno tijelo označeno plamtečim križom koji simbolizira stvaralački princip u Martinusovim djelima. Ocean svjetlosti prikazuje sveprožimajući stvaralački duh koji sadrži svijest, volju i svemoć. Prstenasti sjajni oblici koji se protežu od njega predstavljaju impulse svijeta koji, na svojem putu kroz svemir, prolaze kroz čovječanstva na planetama raznih veličina. Brojni krugovi simboliziraju planete i svjesni život živih bića koja na njima borave. Dvostruka kružnica prikazuje Zemlju i njeno čovječanstvo. Ona je u kontaktu sa tri impulsa svijeta. Najniži, koji se nalazi u tamnom dijelu, prikazuje impuls koji stimulira svijest primitivnih ljudi i koji se temelji na principu ubijanja, osveti i odmazdi. Srednji prikazuje stari impuls svijeta koji predstavlja osnovu humanih svjetskih religija kao što su kršćanstvo, islam i budizam. Gornji prsten prikazuje svjetliji i novi impuls svijeta koji se rađa ovdje na Zemlji u naše vrijeme i postupno će učiniti suvišnim religije i sve oblike vjerovanja tako što će u obliku apsolutne znanosti objasniti stvarnu stranu života. Ključna riječ religioznog «starog impulsa svijeta» je vjera, dok je «novi impuls svijeta» okarakteriziran znanjem i znanošću.
25.4 Kako Martinus vidi svoju ulogu u odnosu na kozmičke sile u novom impulsu svijeta ?
Martinus tvrdi da kozmičke analize Trećeg zavjeta predstavljaju suštinu tog novog impulsa svijeta koji trenutno prolazi Zemljom. On predstavlja nastavak dva prethodna impulsa svijeta. Kao što je to izrazio u svojem djelu, on predstavlja smjer evolucije za buduća tisućljeća ovdje na Zemlji. Razumijevanje tog djela omogućit će ljudima da svjesno surađuju sa moćnom kozmičkom voljom koja predstavlja osnovu stvaranja nove svjetske kulture. (Vidi predgovor u knjizi Intelektualizirano kršćanstvo.)
Martinus ističe da ta kozmička volja u obliku duha novog impulsa svijeta sada zrači nad Zemljom obnovljenom snagom i vidljiva je kozmičkoj svijesti kao zrake osvijetljene kozmičke materije. Ona zrači u obliku vala kozmičke energije iz centra naše galaktike direktno ka Skandinavskim zemljama. To je jedan od razloga zašto je Martinus mogao manifestirati najviše kozmičko znanje ovdje na sjeveru (vidi Zbirku članaka 1, 9.4).
On nam kaže da su trenutni ubrzani ljudski napredak po pitanju kulture i humanosti, a time i evolucija bića planete Zemlje, nastali i potaknuti makrokozmičkim silama. Zemlja je podvrgnuta procesu svjesnog makrokozmičkog stvaranja koje će dovesti do postupnog stvaranja svjetske države u kojoj će svi ljudi zajedno živjeti u slobodi, jednakosti i ljubavi (LB1, 4. poglavlje).
25.5 Kako možemo znati da li je pogled na svijet ispravan ili pogrešan ?
Martinus tvrdi da je pogled na svijet pogrešan ukoliko ne pokazuje da je sve izraz ljubavi i da je sve vrlo dobro. Ukoliko ne može pokazati da su sve pojave dio sveobuhvatnog božanskog plana svijeta koji ima svrhu razvoja ljubavi koja je dostupna inteligenciji, on je očigledno manje ili više pogrešan (vidi knjigu br. 12 B, 25 poglavlje i Zbirku članaka 1, 8.25).
Zašto je sve vrlo dobro ? Zato što sve doprinosi održavanju neprestanog i vječnog doživljavanja života, a život je stvarnost. Doživljavanje života je plus za živo biće. Iskustvo je neophodno za život i za živa bića. No, iako je sve vrlo dobro, naravno da sve nije jednako ugodno. Upravo zato je Martinus iskovao termin neugodno dobro. Sve fizičke i duhovne energije reagiraju u skladu sa zakonima. Upravo zato se možemo osjećati sigurnima u životu. Sve je dobro uređeno. Život je kozmos, a ne kaos. Sve ima smisao i svrhu. Ne treba se bojati života : svemir je naš prijatelj – on je tu da bi nas podržao i potaknuo naš razvoj. Martinus nam kaže da ništa nije slučajno, ništa nije nepravedno, ne postoje zle sotonske sile. Svi ti izrazi su nastali samo zato jer je bilo pogrešno procijenjeno neugodno dobro. Tama ili neugodno dobro je neophodna za stjecanje iskustava koja vode ka savršenstvu. Tama ili zlo, borba, rat i ubijanje samo su posljedica neznanja.
Tamo gdje se ukloni neznanje, takozvano «zlo» prestaje postojati (LB 1, 19).
25.6 Koji je smisao života ?
Njemački filozof Max Weber (1864 – 1920) vjerovao je da ljudi imaju temeljnu potrebu živjeti u smislenom svijetu, i da dva najveća i potpuno nužna pitanja svake metafizike moraju biti : koji je smisao života i koji je smisao čitavog svijeta ? Gledano iz te perspektive, zanimljivo je da Martinus vrlo jednostavno može odgovoriti na ta dva velika metafizička pitanja :
1. Smisao života je vječno doživljavanje života
2. Čitavi svemir je živi i djelujući organizam
Smisao života je da sveukupno univerzalno biće vječno doživljava život dok istovremeno pruža pojedinim živim bićima od kojih je sačinjeno prostor za doživljavanje njihovih vlastitih vječnih života. Univerzalno biće obnavlja svoj život putem vječno promjenjivih iskustava svojih jedinki.
Smisao života ne može biti dosezanje nekog određenog cilja, jer bi tada život imao kraj. Naprotiv, smisao vječnog života je jednostavno u vječnom doživljavanju i zabavi. On se održava tako da živa bića imaju vječan pristup ka dva velika životna kontrasta, naime ka svjetlosti i tami, ka duhovnim i fizičkim svjetovima. Liza Minelli izražava kozmičku istinu kada pjeva Život je cabaret, i upravo je zato ta pjesma postala evergreen. Smisao života je doživljavanje i zabava. Život je cabaret ili kazalište. Martinus također koristi tu analogiju o svijetu kao kazalištu u «Životna sudbinska drama» (Knjiga br. 18).
Poput te pjesme, svi oblici umjetnosti koji izražavaju vječne životne istine postaju evergreeni i klasici. Martinus nam kaže da su istine i zakonom upravljane pojave u životu izraz visoke intelektualnosti, i on ukratko opisuje umjetnost ovako : «Umjetnost je sposobnost inkarniranja visoke intelektualnosti u materiji» (LB 4, 1150).
Teorija jednog života : Život je nepravedan, nelogičan i bez ljubavi.
Teorija vječnog života : Život je pravedan, logičan i ispunjen ljubavlju.
25.7 Koja je posljedica vječnog pogleda na život ?
Osnova duhovne znanosti je da je život vječan, a posljedica toga je da je život pravedan, logičan i ispunjen ljubavlju. Samo vječna perspektiva može racionalno objasniti da je život pravedan, logičan i ispunjen ljubavlju. U velikom svemiru svaki detalj je poput malenog zupčanika koji ima svoju određenu funkciju u vječnom kretanju života. Unutar sveobuhvatne i vječne perspektive sve ima svoj smisao. Dugoročno gledano, sve se dovodi u harmoničnu ravnotežu. Sve što se danas događa može se objasniti na temelju vječne prošlosti.
Logična posljedica teorije jednog života je da je život nepravedan, nelogičan i bez ljubavi. Život je besmislen poput kazališta apsurda o kojem su govorili egzistencijalisti, koji su došli do potpuno logičnog i ispravnog zaključka na temelju njihove hipoteze o jednom fizičkom životu.
Čak iako Martinus nije bio egzistencijalist u uobičajenom filozofskom smislu, usudio bih se reći da je on krajnji, najnepokolebljiviji i najdosljedniji egzistencijalist u modernoj literaturi. Život jest ! Život postoji ! Živi svemir postoji bezuvjetno, tj. bez uzroka !
I poput egzistencijalizma, Martinusova kozmologija također zaključuje da je dobra ideja preuzeti odgovornost za vlastiti život !
25.8 Kako je Martinus riješio problem teodiceje (Božje pravednosti) ?
Zahvaljujući svojem vječnom pogledu na svijet, Martinus je riješio problem teodiceje (vidi 6.5) tako da je objasnio da je tama ili ono što mi nazivamo zlo neophodna za svako doživljavanje života zbog principa kontrasta. Patnja je posljedica vlastitog neznanja i loših djela. Stjecanje iskustava doživljavanjem posljedica neophodno je za razvoj suosjećanja i ljubavi što vodi ka savršenstvu i stvaranju dovršenog čovjeka koji, poput Boga, poznaje razliku između dobra i zla. Kako bi to mogli razlikovati, i potpuno se svjesno ponašati u skladu sa ljubavlju, mi moramo osobno doživjeti i dobro i zlo. Plod svakog bola i patnje je humanost i ljubav.
25.9 Kako se može obraniti i opravdati tama ?
Možda je najepohalniji aspekt Martinusovog djela da je on obranio i opravdao tamu i zlo pomoću bezvremenskih principa i zakona vječnog doživljavanja života. Na pozadini vječne prošlosti, za svaku životnu situaciju može se uvijek dati logično i potpuno opravdanje, i sve se može logično objasniti na temelju zakona o uzroku i posljedici. Ništa od toga ne bi imalo smisla da je život imao početak.
Martinus pokazuje da je zlo neugodno dobro. Neugodne stvari koje doživljavamo kao patnju predstavljaju prikrivenu ljubav. Patnja je posljedica prethodnih nelogičnih postupaka, ona nam pruža neophodna iskustva kako bi postali ljudi koji misle logično. Doživljavanje zla i patnje je neugodno dobro koje je neophodno kako bi evolucija napredovala naprijed i naviše ka savršenstvu.
25.10 Koji je Martinusov dokaz o postojanju ljubavi ?
Jednom su upitali Martinusa kako može biti siguran da je ono što je napisao istinito. On je odgovorio : «To je istina jer sve moje analize na kraju ukazuju na ljubav». «Sve moje analize pokazuju da je sve vrlo dobro».
Martinus je također rekao : «Sve moje analize vrijede za čitavu vječnost. Ljubav i kršćanstvo postaju znanost kada možemo vidjeti da sve upućuje na vječnost» !
Na svojim predavanjima Martinus je predstavio nekoliko varijanti svojeg «dokaza o postojanju ljubavi». On je rekao da može biti potpuno siguran da je napisao istinu jer su sve njegove analize u svim točkama u skladu sa univerzalnom ljubavlju i da mi trebamo ljubiti svoje bližnje kao samoga sebe. Postoji li bolje objašnjenje života od toga da je sve izraz ljubavi ? Univerzalna ljubav je najviša znanost. Univerzalna ljubav je osnovna nota svemira.
Martinus je napisao čitavo poglavlje pod naslovom «Garancija istovjetnosti mojih kozmičkih analiza sa vječnom istinom», koje se bavi dokazivanjem o postojanju ljubavi (Zbirka članaka 1, 8.25). On tu piše da je njegovo prosvjetljujuće djelo moglo samo biti stvoreno zahvaljujući njegovoj kozmičkoj svijesti, i da može biti prepoznato kao istinito na temelju činjenice da njegove analize zaključuju bez iznimke da mi trebamo biti ispunjeni dobrotom i ljubavlju prema našim bližnjima. Sve što je on napisao upućuje na ostvarivanje velike zapovijedi da «volimo jedni druge». To je logično objašnjavanje besmrtnosti i da «što čovjek sije, to će i žeti». Sve se na kraju pokazuje kao dobrobit, radost i blagoslov za sva živa bića.
25.11 Kada se otkriva istina ?
Možemo vidjeti kako su se tokom povijesti izmjenjivale različite slike svijeta, i to je dovelo do utiska da je istina relativna, i da ne postoji apsolutna istina. No, povijest pokazuje da primitivne slike svijeta ranijih vremena neprestano zamjenjuju naprednije i znanstvenije verzije. Dakle, kako dugo još može trajati to postupno otkrivanje istine ?
Martinus odgovara : «Sve dok više ne bude velova koji okružuju istinu». A mi možemo povnovno upitati : a kada će to biti ? Na to on odgovara : «Kada je čovjek toliko napredovao da doživljava, svojim vlastitim opažanjem, kao stvarnu činjenicu da je sve vrlo dobro. Tada je otkrivanje vječne istine završeno, jer to iskustvo isključivo ovisi o istovjetnosti sa osnovnom znanstvenom analizom iste te istine» (LB 1, 28).
Svatko tko vjeruje da je nešto zlo postao je žrtva drevnog praznovjerja. Ono što je poznato kao zlo jednako je neophodno za doživljavanje života i za oblikovanje svijesti kao i takozvano dobro. No, to ne sprječava da se neka iskustva doživljavaju kao vrlo neugodna. Dobro i zlo tada postaju dvije strane istog novčića, što je Martinus tako genijalno nazvao ugodno dobro i neugodno dobro. Ovdje, kao i u izrazu «sve je vrlo dobro», riječ dobro izražava vječnu stranu analize, dok riječi ugodno i neugodno izražavaju stvorenu ili privremenu analizu iskustva. No, postojanje kontrasta je neophodno za živa bića, jer bez kontrasta nema doživljavanja života, a time ni života ni živih bića. Dakle, postojanje kontrasta je dobro za život i za živa bića. Analiza da je «sve vrlo dobro» nije privremena, već apsolutna ili vječna analiza.
25.12 Koji je cilj evolucije ?
Ljudi će se toliko razviti da će postati sto posto ispunjeni humanošću i ljubavlju. Savršena ravnoteža između razvijenih osjećaja i razvijene inteligencije postupno će im omogućiti pristup misaonoj klimi mudrosti koja se temelji na energiji intuicije. Živjeti u skladu sa zakonom života ili ljubavlju, biti na dobrobit, radost i blagoslov svim živim bićima, daje najpozitivnije misli. Misaona klima koja nastaje iz ljubavi i mudrosti daje ljudima najviši magnetizam i životnu silu koji postoje. Takvo razmišljanje se zasniva na najvišoj kozmičkoj znanosti, mudrosti i ljubavi i potvrđuje staru izreku o zdravom duhu u zdravom tijelu (vidi knjigu Sahranjivanje, 47 poglavlje).
Kozmičke analize mogu pomoći ljudima da razumiju život i njegove zakone i da imaju optimističan pogled na život. Možemo se naučiti vidjeti da su u krajnjem slučaju sve neugodne stvari zapravo neugodno dobro, a time i izraz ljubavi.
Kada osjećamo sreću, radost i zahvalnost za život i kada možemo vidjeti da je sve u životu vrlo dobro, mi imamo ispravan stav prema životu. Kada možemo vidjeti i doživjeti da je sve vrlo dobro u svim životnim situacijama, misli koje vibriraju u našoj svijesti stvaraju najvišu ljubav prema životu i najvišu životnu silu u postojanju.
Martinus nas uvjerava da će se naša evolucija dovršiti i mi ćemo postati moralni genije kada počnemo osobno doživljavati i razumjeti analizu da je sve vrlo dobro. Tada smo dosegli osnovnu analizu života i vječne istine.
* * *
* * * * * * *
AMAZON – Ole Therkelsen
Author Profile
www.amazon.com/author/ole.therkelsen
https://authorcentral.amazon.de/gp/profile
Martinus, Darwin i Inteligentni dizajn – Nova teorija evolucije
Objašnjenje naslovne strane
Povezano sa njegovom vječnom slikom svijeta, Martinus (1890-1981) je nacrtao niz simbola kod kojih on koristi sedam boja vidljivog spektra kako bi opisao različite oblike energije u svemiru. Religiozno vjerovanje se uglavnom temelji na osjećajima, koje simbolizira žuta boja. Znanost se temelji na energiji inteligencije, koja je simbolizirana zelenom bojom, a Martinusova Duhovna znanost temelji se na intuiciji, koja je simbolizirana plavom bojom.
Nakon stoljeća praznovjerja i vjerovanja, čovječanstvo je sada, zahvaljujući jasnoj svjetlosti inteligencije, stupilo u epohu znanosti i inteligencije. Ali, mi se sada nalazimo na pragu nove epohe intuicije koja će se temeljiti na duhovnoj znanosti. Sve tri teme knjige simbolizirane su tim trima bojama : žutom, zelenom i plavom.
Znanost se temelji na inteligenciji ili procesu razmišljanja odozdo, dok se duhovna znanost temelji na intuiciji ili procesu razmišljanja odozgo, kako to izlaže Martinus.
Čovjek čiji su zreli osjećaji (žuta boja) i razvijena inteligencija (zelena boja) u ravnoteži počinje dobivati pristup intuiciji (plava boja).
Trokut u Martinusovom jeziku simbola predstavlja vječno živo biće.
Danski duhovni istraživač Martinus (1890-1981) vidio je svemir kao sveobuhvatno živo biće u kojem svi mi živimo i doživljavamo život kroz vječnu evoluciju. Kontrasti kao što su svjetlost i tama, ugodna i neugodna iskustva, dobro i zlo, apsolutno su neophodni za neprekidno obnavljanje svijesti. Hrvatski.
Martinus, Darwin i Inteligentni dizajn
Sadržaj
1. DIO
SVEMIR I SLIKA SVIJETA
- Poglavlje Martinus i slika svijeta
- Poglavlje Prirodna i duhovna znanost
- Poglavlje Trojna struktura svemira
- Poglavlje Svemir i živa bića
- Poglavlje Principi kozmičkog stvaranja
2. DIO
EVOLUCIJA I SVJESNO STVARANJE
- Poglavlje Darvinizam i inteligentni dizajn
- Poglavlje Fizički svijet – drvo znanja
- Poglavlje Informacija – kaos ili kozmos
- Poglavlje Evolucija kao izraz misli i svijesti
- Poglavlje Svijest kao proizvod slučaja
- Poglavlje Entropija i prikupljanje informacija
- Poglavlje Pamćenje i kartoteka života
- Poglavlje Vječno prikupljanje informacija
- Poglavlje Život unutar života, unutar života, unutar života …
- Poglavlje Organi koji su počeli kao strojevi
- Poglavlje Zamjena organizama
- Poglavlje Naslijeđe i okruženje. Jezgre talenata i ponavljanje
- Poglavlje Dizajn u evoluciji
- Poglavlje Dizajn u biokemiji
- Poglavlje Životni poriv i čežnja u evoluciji
- Poglavlje Unutarnji i vanjski faktori u evoluciji
3. DIO
DEFEKTIVNI GENI BOLEST I ZDRAVLJE
- Poglavlje Bolesti uzrokovane genetičkim faktorima
- Poglavlje Vegetarijanstvo, zdravlje i sudbina
- Poglavlje Misli, zdravlje i bolesti
- Poglavlje Cilj evolucije
Martinus i njegovo životno djelo
Martinus, Darwin i Inteligentni dizajn – Nova teorija evolucije
© Ole Therkelsen 2007
Ilustracije © Martinus Institut
SCIENTIA INTUITIVA – Publisher
MARTINUS INSTITUT
www.amazon.com/author/martinus
čna slika svijeta
Martinus (1890-1981) opisao je u svojim knjigama – koje su sve zajedno poznate kao ”Treći zavjet” – logičnu, sveobuhvatnu sliku svijeta koja pokazuje da sva živa bića predstavljaju dio živog svemira i neprestano se razvijaju prema sve višim oblicima života. Veliki prevrati i krize našeg vremena ukazuju na propast svjetske kulture i na rođenje novog, humanog svjetskog društva.
Duhovna znanostU svojim analizama Martinus pokazuje kako se naša svijest, psiha i moral razvijaju putem reinkarnacije i karme u skladu sa prirodnim zakonima, koji tijekom vremena dovode do toga da sva iskustva, kako ugodna tako i neugodna budu pojedincu od koristi. Sva Martinusova djela predstavljaju kozmologiju ili duhovnu znanost koja može pružiti čitatelju optimističan pogled na život i inspirirati ga da prakticira toleranciju i ljubav prema bližnjem. |
Originalni danski naslov :
Martinus, Darwin og intelligent design – En ny evolutionsteori
Prvo izdanje, prvi tisak 2007. Ole Therkelsen
Sva prava zadržana
© Martinus Institut
Preveo sa danskog na engleski : Richard Michell
Preveo sa engleskog na hrvatski : Davorin Gruden
With the best wishes from
Ole Therkelsen
OLE THERKELSEN BLOG
www.facebook.com/Martinus.Esperanto.Ole.Therkelsen
www.facebook.com/Martinus.English.Ole.Therkelsen
OLE THERKELSEN YOUTUBE KANAL
https://www.youtube.com/channel/UCXid-LNLoeml_bcqt67E2aw